Pričala mi baba o vešticama

Kada potražite pojam VEŠTICA naći ćete različite definicije. Neke od definicija iz Merijam Vebster rečnika su: “Osoba (pogotovo ženska) kojoj se pripisuje da ima, uglavnom zle, natprirodne moći”; “Praktičar veštičarenja”; “Zla ili ružna stara žena”. U Kembridžovom rečniku veštica je: “Žena za koju se veruje da ima magične moći, pogotovo u pričama, koje koristi da pomogne ili da nanese zlo”. U srpskom “kućevnom”😊:”Žena; Svekrva; Snaja; Likuša iz kraja koja te nervira; Šalteruša; itd. (pa ti biraj 😀)”. A ima i varijanta za tepanje (uglavnom detetu), npr.: “Ova moja veštica videla gde sam uštekala čokoladu i pojela mi pola”.

Koren engleske reči “witch” je “vicca” a koren reči “veštica” je “vešt”.

Ljudi su se oduvek plašili onoga što ne razumeju. Iako su tzv. veštice tu od kako je čovek tu (dakle hiljadama godina unazad) krajem razdoblja srednjeg veka čoveku se to BAŠ nije sviđalo. Većinu ružnih stvari koje su radili zli i poremećeni ljudi kao i skoro sve pojave (koje iz tadašnjeg neznanja) nisu umeli da objasne proglašavali su delima veštičarenja (crnom magijom). 1542. godine je prvi put usvojen “Akt o veštičarenju” kojim je veštičarenje postalo kažnjivo smrću. U naredna 3 veka organizovani su lovovi na veštice, ubijanja, hapšenja i suđenja. Najpoznatije je suđenje u gradu Salemu u SAD 1692. gde je nakon incidenta (koji je verovatno prouzrokovan trovanjem pečurkama) uhapšeno oko 200 ljudi. Njih 19 je obešeno, 1 ugušen i još najmanje 5 je umrlo u zatvoru. Najmlađa uhapšena potencijalna “veštica” je imala samo 4 godine i u zatvoru je provela oko 8 meseci (majka joj je osuđena i obešena). Samo u Evropi je tokom ovog perioda ubijeno minimum​ 80 000 “veštica”. Pretužna je činjenica da je na nekim suđenjima dokaz da si veštica bio to što si žena ili su ti npr. našli pokvareno mleko u kući.​ U Salemu je, u spomen suđenju i nepravedno optuženim i pogubljenim ljudima, otvoren muzej.

Majkom svih veštica u većem delu sveta se smatra boginja Hekata, drevni trački titan i moguće jedna od najkontroverznijih boginja. U postojećim spisima ima je svuda i skoro svuda piše različito. Misterija kreće od njenog porekla (definitivno je jedina ćerka neka dva moćna Boga ali nije sigurno koja dva) pa do njene “funkcije” (negde je boginja meseca i podzemlja, negde sunca i neba…). Njen duh zaštitnik je pas.

U slovenskoj mitologiji postojalo je više vrsta veštica. Prva, lajt varijanta, su bile obične gatare. Druga su bile žene koje su svoje demonske moći stekle ili naučile tokom života. Treća vrsta, koju nikako ne bi voleo da sretneš, su bili demoni koji su ustajali iz grobova i hranili se ljudskim srcem i džigericom (otprilike ženska varijanta vampira). Glavno oružje protiv veštica su bili beli luk i kolac od gloga. I naravno BASME.

​Basme (ili bajalice) su kratke govorne forme koje su služile da oteraju zlo od čoveka (često su se koristile i u narodnoj medicini). 

​​Savremeno doba je donelo i savremene veštice. Vika je zvanično priznata u SAD i Kanadi kao religija koja se temelji na obožavanju prirode. Njen simbol je pentagram u krugu čiji kraci predstavljaju prirodne elemente: vazduh, vatru, vodu, zemlju i duh. Današnje veštice naravno ne jedu ljudske organe, čak dosta njih ne jede meso uopšte. Članovi su različitih kovena (koven je skup/grupa istomišljenika), organizuju festivale, promovišu veštičarenje i osnovni moto veštica 20. veka je “An it harm none, do what ye will.” (prev. Ako nikoga ne povređuješ/ne nanosiš mu zlo, radi šta hoćeš).

Neke od poznatih i moćnih TV VEŠTICA su: Hermiona Grejndžer, Minerva Makgonagal​ (i ostatak ekipe🥰) iz Hari Potera, Marvelova Grimizna veštica, Mortiša Adams iz Porodice Adams, Boni Benet iz Vampirskih dnevnika, Sabrina iz Veštice tinejdžerke, Glinda iz Čarobnjaka iz Oza.

Neki od filmova inspirisanih vešticama su: “Hokus Pokus” (1 i 2),  “Veštice”, “Letopisi Narnije: Lav, Veštica i orman”, “U šumi”. ​

 

Scroll to Top